Finansije i Osiguranje - Slovenija

Banka Slovenije provela je makro stres testove, kojima je procijenjen potencijalni utjecaj i posljedice za stabilnost bankarskog sustava, koristeći pristup od vrha prema dolje, ako bi se ostvarili malo vjerojatni, ali mogući sistemski rizici predviđeni makroekonomskim scenarijem. Ovogodišnji makro stres testovi obuhvatili su poslovnu prognozu banke za razdoblje 2025. – 2027. i temelje se na podacima s kraja 2024.

Osnovni scenarij temelji se na središnjoj makroekonomskoj prognozi Banke Slovenije iz prosinca 2024., koja je pretpostavila održavanje umjerene stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), nastavak dominacije potražnje nad ponudom na tržištu rada i stopu rasta cijena oko ciljane razine od dva posto. Stresni scenarij obilježen je padom BDP-a s privremeno povećanom inflacijom zbog rastućih geopolitičkih napetosti i posljedičnim porastom kamatnih stopa, objasnila je Banka Slovenije.

Banka Slovenije utvrdila je da je slovenski bankarski sustav stabilan prema osnovnom i stresnom scenariju te pokazuje odgovarajuću adekvatnost kapitala. Unatoč inače povoljnim rezultatima, rizici su prvenstveno povezani s geopolitičkim uvjetima, koji su se pogoršali od pripreme scenarija i već se odražavaju na usporavanje domaće gospodarske aktivnosti i niže prognoze.

Stres test ECB-a

Europska središnja banka (ESB) i Europsko bankarsko tijelo u međuvremenu su proveli redovite stresne testove za sve značajne banke u eurozoni. Ovaj put, pregled odozdo prema gore obuhvatio je 96 značajnih banaka u eurozoni, uključujući jednu značajnu slovensku banku, NLB.

Svrha testova bila je procijeniti utjecaj kreditnih, tržišnih i operativnih rizika, kao i rizika neto kamatnih prihoda, na adekvatnost kapitala pojedinih banaka u razdoblju 2025.-2027. Testovi su provedeni na temelju osnovnog i nepovoljnog scenarija.

Glavna nit ovogodišnjeg scenarija bili su geopolitički rizici, koji se identificiraju kroz smanjenje BDP-a, višu stopu nezaposlenosti i negativan utjecaj na cijene nekretnina. Istovremeno, nepovoljni scenarij pretpostavio je i pad potražnje prema kraju prognoziranog razdoblja i time niže dugoročne kamatne stope u usporedbi s testovima otpornosti na stres iz 2023. godine.

Rezultati pokazuju da je bankarski sustav u eurozoni otporan na scenarij teške ekonomske krize. Testovi otpornosti na stres pokazali su da bi banke u nepovoljnom scenariju pretrpjele veće gubitke zbog pogoršanja kreditnih, tržišnih i operativnih rizika u usporedbi s rezultatima testova otpornosti na stres iz 2023. godine, ali bi umanjenje kapitala bilo niže unatoč gubicima nego u prethodnim testovima otpornosti na stres.

Ovaj blaži rezultat umanjenja kapitala, prema Banki Slovenije, uglavnom je posljedica činjenice da su banke ušle u test s boljom profitabilnošću, potaknutom visokim kamatnim stopama i stabilnom kvalitetom imovine. Ipak, održivost visokih profita ostaje neizvjesna i može se razlikovati među bankama.

Također su otkrili da postojeći kapitalni zaštitnici podržavaju sposobnost bankarskog sustava eurozone da izdrži nepovoljne šokove.

Kako su naglasili, stres testovi provedeni su u vrijeme visoke makrofinancijske nesigurnosti, što je razlog za kontinuirani oprez u planiranju kapitala i tumačenju rezultata. Banke trebaju nastaviti jačati svoju financijsku i operativnu otpornost, što uključuje ulaganja u informacijsku tehnologiju i kibernetičku otpornost, naglasili su.